.jpg)
Ako se i desilo da niste genijе ,možete upotrebljavati iste strategije kao Aristotel i Einstein da iskoristite kreativnu snagu svog uma i bolje upravljate svojom budućnošću.
Sljedećih osam strategija potiču na produktivno (za razliku od reproduktivnog) mišljenje, čime se lakše
stiže do rješenja problema.
Navodi se da su ove strategije uobičajene u stilovima razmišljanja kretaivnih genija iz područja nauke, umjetnosti i industrije kroz cijelu istoriju.
1. Na problem treba gledati na mnogo različitih načina i pronaći perspektive koje drugi nisu upotrijebili
Leonardo da Vinci je vjerovao da, želimo li doći do znanja o obliku problema, najprije moramo naučiti kako ga preoblikovati na više različitih načina. Prvi način na koji se problem posmatra najčešće je suviše pristrasan ili komformistički. Sagledan sa više aspekata problem se i sam često rekonstruiše i postaje novi problem.
2. Vizueliziranje
Kad je Einstein razmišljao o nekom problemu, uvijek je osjećao potrebu da izrazi predmet problema na što je moguce više različitih načina, uključujući dijagrame. Vizuelizirao je rješenja, i vjerovao je da riječi i brojevi kao takvi nisu igrali značajnu ulogu u procesu njegovog razmišljanja.
3. Stvaranje
Karakteristično svojstvo genija je stvaranje. Thomas Edison je posjedovao 1093 patenta, a stvaralaštvo je obezbjeđivao jednostavnim mehanizmom – sebi i svojim pomoćnicima određivao je kvote ideja (broj ideja koje treba otjelotvoriti u određenom vremenskom periodu). U istraživanju obavljenom na 2.036 naučnika iz različitih istorijskih razdoblja, Dean Keith Simonton sa University of California otkrio je da najcjenjeniji naučnici nisu stvarali samo velika, već i mnogo "loših" djela. Oni se nisu bojali neuspjeha ili stvaranja nečeg što je osrednjeg kvaliteta kako bi stigli do savršenstva.
4. Stvaranje novih kombinacija
Ideje, slike i misli treba kombinovati i rekombinovati na različite načine, bez obzira kako novonastale kombinacije bile neskladne ili neobične. Zakone nasljeđivanja, na kojima se temelji moderna genetika, postavio je austrijski naučnik Gregor Mendel koji je kombinovao matematiku i biologiju stvorivši na taj način novu nauku.
5. Stvaranje odnosa
Između različitih predmeta treba povući paralele. Da Vinci je insistirao na vezi između zvuka zvona i kamena koji je pao u vodu. To mu je omogućilo da zaključi da zvuk putuje u talasima.
Samuel Morse je izumio relejne stanice za telegrafske signale posmatrajući kako funkcionišu stanice za zamjenu konja poštanskih službi.
6. Razmišljanje u suprotnostima
Fizičar Niels Bohr je vjerovao da, kada držite suprotnosti zajedno, tada privremeno zaustavljate svoje misli i vaš um se penje na novi nivo. Njegova sposobnost da zamisli svjetlost i kao česticu i kao talas dovela je do njegove zamisli o načelu komplementarnosti. Privremeno zaustavljanje misli (logike) može dozvoliti vašem umu da stvori nov uzorak.14
7. Metaforičko razmišljanje
Aristotel je smatrao da je metafora znak genija, i vjerovao je da je osoba koja je sposobna zapaziti sličnosti izmedu dva odvojena područja egzistencije i međusobno ih povezati posebno nadarena.
8. Pripremljenost za slučajnosti
Kad god pokušamo učiniti nešto i ne uspijemo, završimo radeći nešto drugo. To je prvo načelo kreativne nezgode. Neuspjeh može biti produktivan samo ako se na njega ne fokusiramo kao na neproduktivan rezultat. Umjesto toga analizirajte proces, njegove sastavne dijelove i kako ih možete promijeniti da biste dobili drugačije rezultate. Ne treba se pitati "Zašto nisam uspio?", nego "Što sam u nastojanju da uspijem učinio?“
Za više informacija posetite:
0 komentara:
Постави коментар