Predispitna nervoza

Većina studenata osjeća određenu nervozu prije i tokom ispita što se može smatrati normalnom pojavom. Međutim, problem nastaje kada je nervoza takva i tolika da sprječava studenta da iskaže svoje znanje na ispitu. Predispitna i ispitna nervoza se ne mora u potpunosti eliminisati, ali je kroz pripreme i uvježbavanja treba nastojati suzbiti.

PREPORUKE

Upute i preporuke koje slijede u osnovi se odnose na pripremu i polaganje pismenog ispita, ali neke od preporuka vrijede i kod priprema drugih ispitnih formi.

 OPŠTE PRIPREME – IZGRADNJA SAMPOUZDANJA

Prije svega, potrebno je dobro poznavati vlastite sposobnosti i vještine. Predispitno sampouzdanje se stiče radom i uvažavanjem slijedećih preporuka:

• Razvijati i primjenjivati dobre navike i strategije učenja.
• Organizovati vrijeme (uključujući odupiranje odlaganju izvršenja obaveza, ometanjima, napadima lijenosti, itd.).
• Organizacija materijala koji treba spremiti za ispit (postupna izgradnja strategije što će spriječiti slom nastao prekomjernim učenjem pred sami ispit).
• Isključiti pritiske kao što su npr. oni vezani za posljedice eventualnog pada na ispitu, mogućem padu ugleda među kolegama i takmičenje sa drugim dobrim studentima.
• Podsjetiti se zadnjih "ispitnih izvedbi" te učiti i popravljati se na osnovu tih iskustava.

 PRIPREMA ISPITA

• Pripremi ispita uvijek treba pristupiti sa samouvjerenošću. Treba odabrati strategije i tehnike učenja koja najbolje odgovaraju osobi koja ispit sprema, ali i prirodi gradiva koje se za ispit sprema (vizuelizacija, logika, razgovor sa samim sobom, uvježbavanje, učenje u grupi, itd.). Ispit treba posmatrati i kao mogućnost da se pokaže kako i koliko kvalitetno se on spremao, za što se očekuje i određena nagrada.
• Za ispit (ipak!) treba temeljito pripremiti ispitno gradivo. Slučajni odabir mogućih ispitnih pitanja i simulacija mogućeg testa dobra su sredstva za provjeru spremnosti za ispit. Noć prije ispita treba iskoristiti za dugo i dobro spavanje.
• Na ispit ne treba ići praznog stomaka. Za smanjenje stresa preporučuje se konzumiranje svježeg voća i povrća. Prije ispita nije dobro konzumirati teška jela, jela sa zaslađivačima i slatka jela, čokoladu, jaja, prženu hranu, brzu hranu, svinjetinu, crveno meso, proizvode od bijelog brašna, čips i slične proizvode i jako začinjena jela. Ponešto za jelo prije ispita će se ipak pronaći, iako poslije ovako duge liste jela koja se ne preporučuju izgleda  gotovo nemoguće staviti u usta nešto ukusno. Da! Prije ispita se ne preporučuju gazirana pića niti alkohol.
• Uvijek treba planirati vrijeme tako da sve ono što treba biti završeno prije ispita i bude završeno, uz dovoljno vremena da se na ispit stigne nekoliko desetina minuta ranije.
• Ne treba pokušavati u glavu ugurati što više činjenica pred sami ispit. Treba nastojati da se vrijeme neposredno pred ispit provede u stanju lagane relaksacije i koncentracije. Nije dobro dozvoliti ometanje od strane onih koji ispit nisu pripemili ili od onih koji isijavaju lošim slutanjama i negativnim razmišljanjima.

 ISPIT

Svaki pismeni ispit je priča za sebe i svaki je na neki način sličan. Slijedeće preporuke mogu pomoći u suzbijanju nervoze i postizanju boljih ispitnih rezultata.

• Upute za rješavanje testa treba pažljivo pročitati.
• Prije početka rješavanja prvog pitanja treba predvidjeti vrijeme potrebno za rješavanje cijelog testa.
• Naći najbolji i najudobniji položaj u stolici.
• Pitanja na koja se (zato što iz memorije ništa ne izvire) ne može odgovoriti u kratkom roku treba preskočiti i raditi dalje.
• Ako se ispit polaže kao pisanje eseja i ako se u pisanju naiđe na teškoće, treba pokušati sa postavljanjem pitanja koje mogu isprovocirati dalje pisanje. Ovakvo postavljanje pitanja tokom pisanja često je najbolji put do traženih rješenja.
• Ne treba paničiti kad kolege počnu da predaju svoje radove. Nema nagrade za onog ko test prvi preda, niti kazne za onog ko ga preda zadnji.Ukoliko se tokom ispita nervoza ipak pojavi, treba samom sebi reći "Opusti se! Sve je pod kontrolom." Suzbijanju nervoze pomaže sporo i duboko disanje. Nema razloga za strah. Poslije obrade jednog pitanja ili jednog dijela sastava treba uzeti vrlo kratku pauzu i razmisliti o slijedećem koraku. Podsjećanje da se tokom spremanja ispita radilo i da se radi najbolje što se može podiže samopuzdanje. Nema ispita bez nešto nervoze. Kontrolisana nervoza je podsjetnik da se nastoji raditi najbolje moguće i ona je često onaj potrebni dodatni izvor energije. Kontrolisana ispitna nervoza vremenom može postati sredstvom za ostvarivanje boljih ispitnih rezultata.
• Nakon završetka ispita treba se još jednom podsjetiti svega što je urađeno. Strategije i tehnike koje su se pokazale posebno uspješnim treba zapamtiti i primijeniti u sličnim narednim ispitnim situacijama. Nisu sve strategije i tehnike bile uspješno odabrane. I njih valja zapisati ili zapamtiti i postati dio pravila da se iz iskustva (i grešaka) uči. Ne treba se zaboraviti nagraditi za dobro urađen test.

SPRJEČAVANJE ODUGOVLAČENJA

Odlaganje početka učenja ili rada na nekom drugom projektu (da, i učenje određenog gradiva se može shvatiti kao projekat!) često je i za njega se veoma lako nalaze najrazličitiji razlozi. Kod ovih situacija dobro je biti načisto sa jednom stvari: Da li je odlaganje stvar teškog, komlikovanog, nemilog projekta ili je ono jedna od vaših loših navika?

Razni priručnici preporučuju različite metode za prekid odugovlačenja. Ovdje će kao tehnika za (konačni) početak rada na projektu biti predstavljen set pitanja na koja treba odgovoriti.

Preporuka je da se odgovori na postavljena pitanja čuvaju i tokom učenja (realizacije projekta) te da se koriste kao jedan od načina za praćenje učinjenog napretka.


Za više informacija posetite:

http://savjetovaliste.ffzg.hr/PDF/ispitna%20anksioznost.pdf

http://bk.docsity.com/vesti/uputstva-i-vodici/nervoza-pred-ispit

http://studentskivodic.com/saveti-i-iskustva/edukuj-me/ispitni-rok-i-plan-ucenja/