Samomotivacija

Mala djeca brzo uče i brzo uočavaju greške koje su u učenju načinila, iskazujući pri ovome veliki interes, motivaciju i želju da naučeno pokažu. Kasnije, u susretu sa različitim očekivanjima porodice, nastavnika i društva, prvobitnu motivaciju za učenje mijenja nastojanje da se zadovolje drugi, pri čemu često trpi sama želja za učenjem.

Gotovo svaka uspješna osoba će na pitanje šta je motiviše odgovoriti da su to postavljeni ciljevi. Postavljeni ciljevi su bez sumnje važni za motivaciju koja je preduslov postizanja uspjeha pa se što prije treba zapitati šta su motivi za dolazak na univerzitet i šta se pohađanjem univerziteta želi postići. Za postizanje uspjeha u učenju.Na univerzitetu zasigurno je potrebna inteligencija, prethodna znanja, vještine učenja i dobra organizacija vremena, ali ako nema motivacije neće se daleko stići. Zainteresovanost i želja za učenjem stvaraju put do konačnog uspjeha. Često se događa da uspjesi postignuti tokom studija proširuju interese i povećavaju želju za učenjem te stvaraju spiralu motivacije koja može voditi i definisanju ciljeva koji su zahtjevniji od prvobitno planiranih. Veoma je važno biti iskren prema samom sebi. Da li ste zaista zaintersovani za studij? Da li su postavljeni ciljevi realno dostižni? Kada se riješi pitanja motivacije preostaje rad na ostvarivanju postavljenih ciljeva.

 Razvoj osjećaja motivirajućeg interesa od ključnog je značaja kod susretanja sa teškoćama u učenju npr. veoma složenog gradiva. Za uspješno učenje i ostvarivanje dobrih rezultata na ispitu potrebni su radoznalost i zanimanje za gradivo. Bez ovoga će se učenje pretvoriti u dosadu i mučenje, uz mnogo poteškoća u pamćenju pročitanog ili odslušanog. U ovakvim situacijama neće mnogo pomoći mijenjanje metoda i tehnika učenja. Dakle, izuzetno je važno naći područja koja su zanimljiva za studiranje, ali i pokušati naći dobre razloge za učenje manje zanimljivih oblasti bez kojih se neće moći savladati cijeli studijski program. Student treba da preuzme odgovornost za razvoj vlastitih interesa u onome što studira.

VEŽBE

Kako sam sebe motivisati za učenje? Kroz vježbe koje predstoje treba nastojati:
- prepoznati postojanje vlastitog osjećaja za istraživanje i otkrivanje novih      činjenica
- preuzeti odgovornost za učenje i rezultate učenja
- prihvatiti rizike neodvojive od učenja
- prihvatiti da pad na ispitu nije katastrofa ukoliko se radilo najbolje što se  moglo
- naći načina da se postignuti uspjeh u učenju na odgovarajući način proslavi

VJEŽBA 1: DEFINISANJE ONOGA ŠTO SE ŽELI NAUČITI

U kvadrat treba kratko i jasno upisati ono što se radom na određenom gradivu želi naučiti. Ne treba biti preambiciozan (tek si na početku!) i ne treba pokrivati period duži od dva mjeseca.
Ocjenom od jedan do deset procijeniti svoj stepen zanimanja za gradivo koje treba učiti. Ocjena bi trebala biti veća od pet. Ako nije tako, treba se okrenuti nekom drugom poslu. Neće biti uspjeha u učenju ako u gradivu koje treba učiti nema baš ničega privlačnog, zanimljivog ili korisnog.
Preporuka je da se kvadrat sa opisom onog što se iz gradiva želi naučiti te dodijeljena ocjena zalijepe na zid sobe u kojoj se uči ili na prvoj stranici posebnog notesa koji se koristi za spremanje ovog gradiva.

 VJEŽBA 2: UNUTRAŠNJA MOTIVACIJA

Na komadu papira, sa naslovom "Moji razlozi", "Moji motivi" ili slično treba napisati tri razloga zašto TI hoćeš nešto da naučiš. Kod navođenja razloga treba se voditi svojim potrebama, radoznalošću, zadovoljstvima ...

I ovo treba zalijepiti u notes ili zakačiti na zid blizu radnog stola.
Nema potrebe napominjati da će uz unutrašnju motivaciju u učenje biti uloženo više truda, da će se biti istrajniji i sa širim pristupom te da će se vjerovatno na više načina pokušati doći do uspjeha.
Unutrašnja motivacija je TVOJA motivacija i uključuje tvoje ciljeve, tvoje vrijednosti, tvoje interese. To bi trebalo biti ono što te pokreće.

 VJEŽBA 3: VANJSKA MOTIVACIJA

Na komadu papira, sa naslovom "Vanjski motivi" ili slično treba napisati tri razloga zašto neki drugi ili neko drugi želi da ti naučiš neko gradivo.
1.
2.
3.
Ovo ne treba stavljati na zid, nego ostaviti za kasnije podsjećanje (možda na zadnjoj stranici notesa).
Vanjska motivacija nije tako efikasna kao unutrašnja. Ona uključuje ciljeve, vrijednosti, interese i potrebe drugih. Učiš da bi izbjegao kaznu, da bi bio nagrađen, da bi nekome učinio zadovoljstvo ili da bi ispunio nečija očekivanja (npr. "učim datume da bih položio istoriju", "učim računarski program zato što se to traži kod zaposlenja" i sl.). Vanjska motivacija ne mora biti loša (i dalje je motivacija!); ona samo nije efikasna u mjeri u kojoj je to unutrašnja motivacija. Treba nastojati da u svim fazama učenja unutrašnji motivi budu važniji od vanjskih.

 VJEŽBA 4: OPIS PROJEKTA

Slijedeću tabelu proširiti, popuniti i isprintati.

• Datum
• Sekvence koje treba naučiti. Da li je gradivo podijeljeno na poglavlja ili nivoe, postoji li koncept.
• Koliko vremena sam ostavio za učenje ovog gradiva? Ukupan broj sati? Sedmični raspored?
• Ko su osobe kojima se mogu obratiti za pomoć tokom učenja? Nastavnici? Stručnjaci? Kolege?
• Kako su ostali učili ovo gradivo?
• Izvori koje ću koristiti. Udžbenici? Knjige? Uputstva? Drugi pisani materijali? Web stranice?
• Kako do izvora mogu doći?
• Kako ću provjeravati svoje znanje? Testovi? Izvještaji? Reakcije kolega ili nastavnika? Riješeni zadaci?
• Kako ću pratiti svoje napredovanje u učenju? Dnevno? Sedmično? Mjesečno? Po završetku sekvence?
• Kako ću se nagraditi za ostvareni napredak u učenju? Nagrada treba da bude adekvatna uloženom trudu i težini pređene sekvence ili zadatka.
• Šta će se desiti ako ne ostvarim planirane i željene rezultate?

Tabelu staviti na vidljivo mjesto (zid, notes koji stalno koristiš).

 VJEŽBA 5: IZBOR MENTORA

Ko će biti tvoj mentor tokom učenja?
Ko je mentor? Ko može biti mentor?

Mentor je osoba koja će pratiti ostvareni napredak u učenju.

- Osoba kojoj vjeruješ
- Osoba koja razumije tvoje motive
- Osoba koja poznaje gradivo koje učiš ili projekat na kojem radiš
- Osoba koja će te s vremena na vrijeme pitati "Kako si?"
- Osoba koja neće provjeravati načine na koje učiš
- Osoba koja će te ohrabrivati kada je potrebno
- Osoba koja može sugeristai način za prevazilaženje problema
 ili prepreke u učenju
- Osoba koja će ti se suprotstaviti ako izbjegavaš nju ili učenje

 VJEŽBA 6: PRAĆENJE NAPREDOVANJA

Prije ili tokom učenja treba odrediti nekoliko markera (orijentira, rokova) preko kojih će se pratiti napredovanje u savladavanju gradiva.
Još jednom se preporučuje izrada i popunjavanje tabele.

• Šta su etape u ovom učenju? Postepeno napredovanje? Poglavlja? Koncepti? Postoje li kratkoročni ciljevi?

• Šta su znanja i vještine koje sam učeći razvio? Treba navoditi znanja i vještine koja mogu biti korišćena u različitim (ne samo ispitnim) situacijama i koja će i drugi prepoznati. 
• Šta sam nedovoljno naučio? Trebam li se vratiti na ta mjesta i pokušati učiti na neki drugi način?
• Ima li u gradivu nečega što nema smisla i logike? Zadaci sa umjerenim nesaglasnostima mogu biti od koristi jer razvijaju radoznalost.
• Kako ću se nagraditi za pređeni i naučeni dio gradiva? Ne zaboravi! Nagrada samo za učinjeni napor i izvršene obaveze!
• Jesam li zadržao pozitivan način razmišljanja, sa ciljevima koje sam postavio? Iskreno!

 Često se treba se podsjetiti i ponoviti "Znam da znam šta znam".

 VJEŽBA 7: EVALUACIJA

Ova vježba ima smisla ukoliko je učenje određenog gradiva završeno. Treba imati na umu da nije propast svijeta čak i ako nije postignuto sve ono što se na početku učenja planiralo, posebno ako su iz samog procesa učenja izvučene pouke i stečena iskustva.
 Preporuka je da se po završetku učenja određenog gradiva postave slijedeća pitanja i na njih, iz upravo stečenog iskustva, daju odgovori:


PITANJA:

1. Da li je gradivo bilo onoliko važno i zanimljivo kako si na početku mislio?
2. Koji od tvojih unutrašnjih motiva su zadovoljeni uspješnim učenjem ovog gradiva?
3. Da li su odabrane strategije i tehnike učenja bile efikasne?
4. Da li si naučio nešto što nisi očekivao da ćeš naučiti?
5. Da li je mentor bio od koristi? Da li je postojala dobra komunikacija sa njim?
6. Podsjeti se vanjske motivacije. Kakvu ulogu je ona imala u završenom učenju?
7. Da li je bilo ikakve koristi od ovih vježbi samomotivacije?

Za više informacija posetite:

http://www.slideshare.net/ssdositej/motivacija-za-uenje-22595322

http://www.razvoj-karijere.com/news/probudite-motivaciju-za-ucenje

http://www.najstudent.com/vesti/motivacija-za-ucenje-45258

http://www.srednja.hr/Zbornica/Nastava/Deset-nacina-kako-se-motivirati-za-ucenje