Preporuke

Na ovom mjestu nije loše podsjetiti se deset preporuka za uspjeh u studiranju kojima mnogi američki univerziteti dočekuju svoje studente.

1. Na univerzitetu će se dobiti onoliko koliko se uloži

Do uspjeha će se stići samo radom uz kojeg će povremeno ići i stres. Odlganje i izbjegavanje obaveza čest je način za privremeno ublažavanje stanja stresa. Nažalost, ovakav pristup stres samo privremeno odlaže i povećava ga. Kada se počne raditi na nekom zadatku treba napustiti sva razmišljanja o tome kako je "to veliko" ili kako je "to teško". Treba izabrati mali dio velikog posla i krenuti naprijed.

2. Družiti se uspješnim kolegama

Motivacija se može značajno uvećati kroz druženje sa kolegama koje imaju uspjeha na studiju. Treba nastojati učiti od drugih, podučavati jedni druge, tražiti i naći izazova u uspjehu kolega.
Dobro je formirati grupu za učenje koja će spremati ispite i organizovati propitivanja i testiranja prije ispita. Unutar grupe treba razgovarati o strategijama u učenju, o ciljevima učenja, ali i o dilemama i strahovima koje treba nastojati zajednički prevladati.

3. Preispitivanje vlastitog pristupa ispitima

Ispiti zasigurno mogu biti stresna iskustva, ali se mogu shavtiti i kao sredstvo koje će ukazati na kvalitet učenja. Umjesto odlaganja učenja do zadnjeg momenta i beskonačno dugog čekanja rezultata ispita, učenje treba učiniti rutinskom navikom i svakodnevnom obavezom. Treba ostaviti dovoljno vremena za pripremu gradiva i posebno za provjeru znanja prije ispita. Na ovaj način se mogu uočiti propusti u učenju te graditi samopouzdanje koje ispit više ne čini tako strašnim.

4. Fokusiranje na uspjeh

Pozitivan pristup je jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji među uslovima za uspjeh na univerzitetu. Preuzimanje odgovornosti za događaje, izvršavanje obaveza i stalna posvećenost postavljenim ciljevima doprinijeće uspjehu.

5. Planiranje i kontrolisanje vremena

Planiranje vremena od izuzetne je važnosti. Treba znati šta su vlastiti ciljevi. Valja odlučiti kako će se vrijeme utrošiti i raditi na razvoju korisnih navika. Dobro je koristiti planer, odrediti rokove za završetak zadataka koji su u toku, ali i unijeti zadatke koji iza njih slijede. Svakako treba planirati vrijeme za univerzitet, ali i za privatni i socijalni život.

6. Upoznavanje sa sadržajem kurseva i predmeta

Svakako je dobro unaprijed se upoznati sa sadržajem predmeta i kurseva. Ovo omogućava pogled na kurs iz perspektive profesora i olakšava analizu njegovog sadržaja i razumijevanje ciljeva. Saznanje o tome šta je na kursu ili predmetu više ili manje važno omogućava planiranje i ciljano usmjeravanje pažnje.

7. Aktivno slušanje tokom predavanja

Organizovano pisanje zabilješki sa predavanja predstavlja oblik aktivnog mišljenja. Aktivno slušanje podrazumijeva pažnju, razvoj zainteresovanosti za predavanje i sprječava prerano procjenjivanje kvaliteta predavača. Posebnu pažnju treba posvetiti početku i kraju izlaganja koji obično ukazuju na organizaciju sadržaja i osnovne ideje te predstavljaju sažetak predavanja. Sve
što se čuje treba procijeniti, važne stvari zapisati i svakako tražiti objašnjenje za ono što u izlaganju nije jasno. Treba se odvići od navike pasivnog slušanja za koju je čest alibi zapisivanje svega što je izloženo.

8. Razmišljati kod čitanja

Aktivno čitanje, čitanje sa razmišljanjem o pročitanom, predstavlja najbolji način povećavanja njegove efikasnosti. Treba čitati sa nastojanjem da se napisane ideje i koncepti razumiju i dovedu u međusobne veze, ali i u veze sa prethodnim znanjima, ranije pročitanim tekstovima te sa 7 ciljevima kursa i predmeta. Kod čitanja valja nastojati da se prepoznate osnovne ideje sažmu, da
se izložene teme kroz kritičko razmišljanje interpretiraju i pokušaju ponoviti vlastitim riječima. Nije potrebno pamtiti sve što se u tekstu nalazi. Umjesto toga treba čitati selektivno, uz izdvajanje informacija koje su bitne za kurs i za ciljeve koje je čitalac sebi postavio prje čitanja.

9. Upravljati stresom

Univerzitetski život prate stresne situacije. Stanje stresa treba prepoznati, napraviti pauzu u radu i djelovati na ublažavanju njegovih posljedica. Smanjenje stresa može se postići nekom fizičkom aktivnošću, aktivnim odmorom ili rekreacijom. Ovo vrijeme treba iskoristiti za pronalaženje uzorka stresa, što je i najvažnije u upravljanju stresom. Jednom kad je uzrok prepoznat treba raditi na njegovom rješavanju.

10. Fokusiranje na napredovanje

Svaki kurs ili ispit može biti jedinstven, ali se znanja i vještine potrebne za njihovo uspješno savladavanje prenose iz prethodnih i proslijeđuju prema narednim kursevima. Iako izgleda očito, treba naglasiti da je jedan od ključnih elemenata uspjeha na univerzitetu zadržavanje pažnje i rad na iskustvu stečenom kroz ranije kurseve i ispite. Kod analize iskustava posebnu pažnju treba posvetiti dobrim i lošim iskustvima, iz njih učiti i na osnovu naučenog djelovati.

Za više informacija posetite:

http://people.dmi.uns.ac.rs/~rozi/Rozi-licno/saveti%20sajt%2056.pdf


http://www.cipcentar.org/i_roditelji_se_pitaju/PDF/Drustvena_i_obrazovna_ukljucenost/principi%20%20preporuke%20nastavnika.pdf