Upravljanje stresom

Stres prije svega treba prepoznati.
Simptomi stresa uključuju:

• Мentalne, 
• Socijalne i 
• Fizičke manifestacije.

One se najčešće iskazuju kroz: iscrpljenost, zamor, gubitak ili snažno povećanje  apetita,
glavobolje, plakanje, nesanicu ili predugo spavanje, itd.
Bežаnje od stvarnosti kroz odavanje alkoholu, drogama i slična ponašanja česti su indikatori stresa, kao i osjećanja uznemirenosti, frustracije ili apatije.

Ukoliko se osjeti da stres značajno ometa učenje, treba potražiti savjet ljekara specijalizovanih savjetovališta.

Upravljanje stresom je mogućnost zadržavanja kontrole kada situacije, ljudi i događaji pred nas postavljaju prekomjerne zahtjeve. Kako se može upravljati stresom? Ima li ikakvih strategija za to? Еvо  nekoliko preporuka:

PREPORUKE : 

- Pogledati okolo

Treba se osvrnuti i pogledati ima li ičega što biste mogli promijeniti ili kontrolisati u situaciji kakva jeste.

- Udaljiti se od ili iz stresnih situacija

Treba naći vremena za odmor od svega, ako ne više, a ono bar nekoliko minuta dnevno.

- Ne iscrpljivati se na manje važnim stvarima

Probleme treba složiti po prioritetima i posvetiti se manjem broju zaista važnih stvari, a ostale treba ostaviti za kasnije.

- Postepeno mijenjati način reagovanja

Treba nastojati promijeniti način ponašanja u stresnim situacijama, ali ne naglo i odjednom. Dobar način je uvježbavanje fokusiranja na stresnu pojavu i pokušaj upravljanja reakcijama prema toj pojavi (ili osobi).

- Izbjegavati ekstremne reakcije

Zašto mrziti kad i lagano nesviđanje može pomoći? Zašto biti uznemiren kada se može biti samo nervozan? Zašto bjesniti kad će i ljutnja biti dovoljna? Zašto biti depresivan kada se naprosto može biti privremeno tužan?

- Dovoljno spavanja

Nedostatak odmora samo pogoršava stanje stresa.

- Izbjegavati uzimanje lijekova bez ljekarske preporuke i bježanje od

problema

Alkohol, droge i neki lijekovi mogu prikriti stres, ali neće pomoći u rješavanju problema koji su

stres uzrokovali.

- Naučiti najbolji način opuštanja

Meditacija i vježbe disanja su provjereni i efiksani načini kontrole stresa. Treba vježbati oslobađanje misli od uznemiravajućih razmišljanja.

- Postaviti realno dostižne ciljeve

Treba nastojati smanjiti broj poslova, obaveza i događaja, što je jedan od najboljih načina za smanjenje preopterećenja.

- Ne razbijati sam sebe

Sekiranje u vezi svega što se uradi siguran je put u slom. Zadatke treba rješavati prema važnosti ili redu kojim oni dolaze.

- Uraditi nešto za druge

Učiniti nešto za druge može biti sjajan gest, ali isto tako i način da se, barem privremeno, udaljimo od vlastitih misli i problema.

- Fizičke aktivnosti

Stanje stresa se mnogo lakše prevazilazi fizičkom aktivnošću, bilo da se radi o trčanju, igri ili fizičkom radu.

- Pokušati koristiti stres

Ako se ne može boriti sa onim što nas uznemirava i ako se od toga ne može izmaknuti, sa tim

treba plivati i to nastojati iskoristiti na produktivan način.

- Pokušati misliti pozitivno

Najuspješniji način upravljanja stresom je pozitivno mišljenje. Treba samog sebe podsjećati na to da će stvari vjerovatno ići dobrim tokom ako se bude radilo (i ponašalo) najbolje što se može.

Nikada nije bilo, kako nam se ponekad učini, da je baš sve išlo u najgorem mogućem pravcu i da se stalno pogoršavalo.

Za više informacija posetite:

http://savjetovaliste.ffzg.hr/PDF/ispitna%20anksioznost.pdf